Ul. Aleksandar Rukavina 9, 52474 Brtonigla
Tel. za info (TZ Brtonigla): +385 (0)52 774 307
Tijekom ljeta galerija je otvorena dvaput tjedno u jutarnjim satima. Posjet je moguć i uz prethodnu najavu turističkom uredu, a posebno se otvara za organizirane posjete grupa. Ulaz se ne naplaćuje.
1970. godine, nakon nekoliko godina već provedenih na području Općine Brtonigla, pogotovo u Grožnjanu gdje je 1965. godine bio inicijator likovne kolonije te revitalizacije mjesta kao Grada Umjetnika, doselio se u Brtoniglu akademski slikar Aleksandar Rukavina. U ovoj je zgradi, nekada napuštena stara klaonica, umjetnik imao svoj atelje, a tu je živio i radio posljednjih petnaest godina života. Rođen u Zagrebu 1934. godine, bavio se kiparstvom i slikarstvom. Studij kiparstva završio je 1958. na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti. God. 1960–61. sudjelovao je na izložbama "15 mladih". U dva i pol desetljeća intenzivnog rada ostvario je oko 350 radova različitih motiva i tema, materija i dimenzija, što je impozantna činjenica koja govori o njegovoj marljivosti i energiji. Nemiran duh i impulzivan karakter Aleksandra Rukavine usmjerio ga je na bogati i široki dijapazon motiva i materijala; kao kipar izrađivao je figure, portrete, reljefe, kompozicije, plakete, medalje, znakove i grbove, i to u glini, terakoti, gipsu, metalu, limu, drvetu i kamenu. U domeni slikarstva motivi su mu aktovi, vedute gradova i figure te kompozicije, a služio se tehnikama crteža, akvarela, ulja na platnu i mozaika. Izlagao je u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Beogradu, Puli, Bujama i Grožnjanu. Izradio je i niz reljefnih kompozicija za arhit. prostore te spomen-biste u Oprtlju, Bujama i Novigradu. Nakon njegove prerane smrti, na inicijativi gđe. Rita Počekaj, uz financijsku pomoć majke kipara, gđe. Jelene Biondić-Holthusen, te Odlukom Skupštine Općine Buje, objekt se trajno namjenjuje i preuređuje u Memorijalnu galeriju. Pri njezinu uređenju veliku podršku pružila je tadašnja Mjesna zajednica Brtonigla. Galerija je otvorena 16. kolovoza 1989. godine, a tada je bila jedna od 18 novoosnovanih muzeja i galerija na teritoriju bivše Jugoslavije.
Okosnicu galerijskog postava čini 37 skulptura koje su sačuvane u ateljeu i koje su članovi obitelji dali na korištenje Općini Buje, ostvarujući tako namjeru umjetnika da se skulpture sačuvaju i izlože kao cjeloviti opus. Jelena Bionić-Holthusen je stalnu zbirku upotpunila s deset skulptura koje su, po gipsanim originalima različitih vlasnika, prenesene u kamen i broncu te prezentirane u Galeriji. Zbirka Galerije obogaćena je i radovima umjetnikovih kolega: brončanom bistom Aleksandra Rukavine koju je izradio akademski kipar Tonči Orlić 1989. a nalazi se na ulazu, i portretom majke kipara koji je izradila akademska slikarica Alma Orlić 1987. godine. Prostorna organizacija Galerije i postava koncipirana je na osnovi skulptura koje su predstavljene kroz karakteristične vremenske i oblikovne faze u radu umjetnika. Galerija je zamišljena kao kružni izložbeni prostor koji obuhvaća četiri međusobno povezana prostora te manje spremište. Iako je namjena Galerije prvenstveno memorijalna, povremeno se organiziraju izložbe drugih likovnih umjetnika te muzičke i literarne predstave i u objektu i na otvorenome, za čiju se organizaciju brine prvenstveno gđa. Rita Počekaj, izumiteljica galerije.
Smještena u samom centru Brtonigle, galerija je postala prepoznatljivi znak kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, te predstavlja veliko bogatstvo za Brtoniglu i šire područje.